Domaće i imigrantske generacije digitalnog svijeta

Digitalni svijet se stalno mijenja i raste. Mnogi ovo doživljavaju kao poteškoću i izvor frustracija dok mlađe generacije to smatraju prirodnim načinom života.

U članku iz 2001. godine, američki pedagog, predavač i autor Marc Prensky predstavio je izraze „digitalni domorodac“ i „digitalni doseljenik“ da bi opisao dvije grupe i razlike između njih koje su uzrok tolikih problema u obrazovanju.

Mlađe generacije odrasle su (ili su direktno rođene) u svijetu gdje su od ranog djetinjstva okružene digitalnim alatima: računarima, web kamerama, pametnim telefonima ili internetom. Dječiji mozak je fleksibilan, što znači da će se prilagoditi upotrebi takvih alata: drugačije će misliti i učiti i imati drugačiji odnos sa tehnologijom od prethodnih generacija. Neka istraživanja čak kažu da se i njihova nervna struktura mijenja. Oni su digitalni domoroci.

Najstarija generacija među njima su Milenijalci, takođe zvani Generacija Y, koji su rođeni između ranih 80-ih i sredine 90-ih (zovu ih Milenijalci jer su u društvo odraslih počeli da ulaze oko prelaza milenijuma). Mnogi od njih su još i imali djetinjstvo bez digitalnih uređaja, ali su prešli u digitalnu kulturu relativno rano u životu. Njih nasljeđuje generacija Z, „zumeri“, koji su rođeni između kasnih 90-ih i vrlo ranih 2010-ih i koji su već imali pristup internetu od vrlo ranog doba. Najnovija generacija zove se Alfa, djeca rođena početkom 2010. pa do sada, od kojih su većina djeca Milenijalaca.

A uz Domoroce tu su i Doseljenici: one generacije koje su tek kao odrasle naučile koristiti digitalne uređaje. Baš kao i kod učenja jezika, mozak razlikuje znanje stečeno u djetinjstvu i u odrasloj dobi te drugačije pohranjuje informacije. U stvarnom svijetu, doseljenik će uvijek zadržati strani naglasak; na sličan način, digitalni doseljenik također se može razlikovati od domorodaca: on bi mogao naučiti moderne tehnologije (možda čak i bolje od mlađih osoba), ali će ih svejedno koristiti malo drugačije. Razmislite o uredskom službeniku koji ispisuje dokument kako bi ga lektorisai i označio promjene olovkom, umjesto da koristi funkciju lekture svog programa za obradu teksta; ili stariji rođak, koji vas zove na telefon i pita jeste li primili email koji vam je poslao. Čak će se i najmarljiviji doseljenici povremeno spotaknuti i neće imati savršenu sliku o pravoj upotrebi Facebooka, Twittera i Instagrama, te ko je s kim trenutno cool.

Ova generacijska razlika postaje problem u školi kada stariji digitalni doseljenici pokušavaju poučavati domoroce i zbunjeni su poteškoćama. Domoroci su se od malih nogu naviknuli na brzo primanje i obradu informacija, da prvo vide dijagram ili sliku, a tek potom pročitaju objašnjenje. Navikli su na multitasking, na učenje uz muziku ili radeći nešto drugo. Pregledavajući internet, ne uče čitajući poglavlje po poglavlje, već nasumičnim pristupom: slijedeći linkove na ovaj ili onaj način, slažući materijal u svojoj glavi. Nije ni čudo da im tradicionalna pedagogija sa svojim sporim tempom poučavanja, striktno linearnom logikom i metodologijom "reci i testiraj" ne funkcioniše: uveliko se razlikuje od metoda učenja u kojima su rođeni.

Mi u Logiscool-u smatramo da je važno naoružati posljednju generaciju Digitalnih domorodaca digitalnom pismenošću koja će im biti potrebna u životu. Naši mladi treneri razmišljaju slično njima, i prenose svoje znanje razigrano, prilagođavajući se dječijem tempu i prirodnim metodama učenja. Naši 4–5-mjeseci dugi kursevi podučavaju kodiranje i druge digitalne predmete, kao što su video produkcija i robotika. Alternativno, naše radionice od 6–10 sesija omogućavaju djeci da brže uđu u dodatne uzbudljive teme, kao što su razvoj mobilnih aplikacija, 3D dizajn, digitalna ilustracija i Minecraft modifikacija. Registrujte se za naše kurseve ili radionice. Upoznajte metodologiju nastave zasnovanu na iskustvu koju smo razvili imajući na umu Digitalne domoroce!

Kursevi: >https://www.logiscool.com/ba/courses 

Radionice: >https://www.logiscool.com/ba/workshops